Bosna i Hercegovina nema pretjeranog razloga za slavlje. Geografski je dio kontinenta, no u svakom drugom smislu, daleko je od vrijednosti evropske zajednice. Posljednje dvije godine aktuelnog političkog mandata, obilježili su uzaludni pokušaji da se ispune osnovni zahtjevi Brisela, umjesto otvaranja pregovora, dobili smo nepregledne redove na granicama s Unijom, kao jasan odnos Evrope prema tzv. trećim zemljama.Sa sjetom se prvi čovjek Evropske unije u našoj zemji, Luigi Soreca, prisjetio otvaranja predstavništva u Sarajevu, daleke 1996. godine. Nabrajao neke od najtežih trenutaka za BiH, u kojima je Evropska unija pružala finansijsku podršku. No, nakon 30 godina prisustva, članstvo naše zemlje u evropsku porodicu i dalje se ne nazire.
“Propuštene prilike se ne vraćaju. Svaki euro izgubljen iz reformske agende je euro manje potrošen za dobrobit ove zemlje. Svako odlaganje jačanja vladavine prava čini građane manje sigurnim, a biznise manje konkurentnim. Svako odgađanje tranzicije na čistiju, jeftiniju energiju znači više zima ispunjenih dimom i veće račune za struju. Ova zemlja ne ostvaruje svoje pune kapacitete”, kažew Luigi Soreca, šef EU Delegacije u BiH.
Soreca nadalje podsjeća bh.vlasti da hitno preduzmu korake za implementaciju reformske agende iz Plana rasta, jer će izgubiti 373 miliona eura. Sporazum o Instrumentu za reforme i rast, kao jedan od uvjete, uskoro bi mogao pred Vijeće ministara.
“Dobio sam informaciju da je pitanje dana i da bi mogli uskoro dobiti sve potrebne materijale da se taj ugovor pokrene u smislu ratifikacije i da bi do kraja šestog mjeseca mogli sustići sve ono što nam je bio zadatak još od kraja novembra”, ističe Edin Forto, ministar promenta BiH.
Ipak, uzaludne su bile mnogobrojne diplomatske posjete najviši briseliskih zvaničnika, do danas Zakon o sudovima i Zakon o Visokom sudskom i tužilačkom vijeću nisu usvojeni u skladu sa evropskim standardima, niti je imenovan glavni pregovarač, što nas je koštalo otvaranja pregovora.
“Oko 30-ak zakona zarobljeni su u Domu naroda iz razloga što neko smatra da bi prije prioritetnih zakona trebalo staviti na dnevni red kao prvu točku zakon za koji je unaprijed zna da će određeni izaslanici iskoristiti pravo da sruše kvorum. Ja postavljam pitanje, zašto se to radi”, kaže Davor Bunoza, ministar pravde BiH.
Kada se sve sabere i oduzme, građani BiH Dan Evrope dočekuju s gorkim okusom, zbog brojnih propuštenih prilika i posljedica koje su zbog toga nastupile.
“Nakon rata postojao je entuzijazam kada je u pitanju rekonstrukcija BiH ali i pristupanje EU, oslobađanje od viznog režima i td. tako da je bio neki osjećaj da idemo prema Europi i da na neki način i mi kao BiH možemo okusiti te prednosti evropskih integracija. Međutim, moram reći da za ove mlađe generacije koje se ne sjećaju rata, ni perioda kada je bio vizni režim, ustvari ovu godinu dočekuju da Evropa ostaje udaljenija od njih”, upozorava Adi Ćerimagić, analitičar ESI.
A posljednji primjer Evrope koja je tako blizu, a ipak predaleko, jesu nepregledne kolone vozila na graničnim prijelazima prema Hrvatskoj. Razlog su posebne provjere građana koji dolaze iz zemalja koje nisu članice. S obzirom na manjak političke volje, sve benefite Evropske unije, građani BiH teško da će uskoro osjetiti.
“Novo istraživanje Eurobarometra pokazuje da skoro tri četvrine Evropljana vjeruje da je njihova zemlja imala koristi od članstva u Evropskoj uniji. Njih 75% izjavljuje da se osjećaju kao građani Evropske unije, što odgovara najvišem nivou ikada zabilježenom u proljeće 2025. godine. I posljednji element o ovome – 73% Evropljana vidi EU kao stabilizirajuću silu”, naglašava Arianna Podestà, portparolka Evropske komisije.
A bosanskohercegovački političari se uglavnom ne susreću sa svakodnenim problemima običnog čovjeka. Pa su im strane i višesatne provjere na granicama. Tako lider SNSD-a, Milorad Dodik, koji se otvoreno protivi napretku na EU putu, danas iz Moskve čestita Dan pobjede nad fašizmom, no ne i Dan Evrope.
Izvor: N1 BIH