Zakon o radu u Federaciji BiH tu nije do kraja jasan, pa se odluka o otpremnini pri odlasku u penziju u ovom entitetu ostavlja sindikatima i poslodavcima. Mnogo radnika u Federaciji Bosne i Hercegovine nije sigurno da li ih pri odlasku u penziju sljeduje otpremnina.
Budući da Opći kolektivni ugovor ne postoji već godinama, njihovo pravo zavisi od granskih ugovora i pravilnika firme. U ovom tekstu pokušat ćemo dati informacije kako provjeriti status i izračunati odnos i napisati šta zakon kaže.
Zakon o radu u Federaciji BiH tu nije do kraja jasan, pa se odluka o otpremnini pri odlasku u penziju u ovom entitetu ostavlja sindikatima i poslodavcima.
Naime, ako određena grana / sektor ima potpisan kolektivni ugovor i njime je utvrđeno da su poslodavci u ovoj grani obavezni isplatiti otpremninu radniku koji je stekao uvjete za penziju ili ako poslodavac u svom pravilniku ima predviđenu isplatu otpremnine.
Podsjetimo, radnici na prostoru Federacije Bosne i Hercegovne od 2017. godine nemaju potpisan Opći kolektivni ugovor jer je prethodni potpisan 2016. godine godinu kasnije prestao da važi.
Otpremnina je jedno od pitanja kod kojeg poslodavci često nisu sigurni šta predstavlja radnopravnu obavezu, a šta porezni tretman.
Kratak odgovor glasi: otpremnina u Federaciji BiH može biti neoporeziva, ali samo ako je isplaćena pod propisanim uvjetima i do propisanog iznosa.Ako se isplati više od neoporezivog limita, razlika se smatra oporezivim prihodom zaposlenika.
Kada radnik ima pravo na otpremninu
Prema Zakonu o radu FBiH, radnik ima pravo na otpremninu ako je sa poslodavcem zaključio ugovor o radu na neodređeno vrijeme te ako mu poslodavac otkazuje ugovor o radu nakon najmanje dvije godine neprekidnog rada.
Izuzetak su slučajevi kada se ugovor otkazuje zbog kršenja obaveza iz radnog odnosa ili neispunjavanja obaveza iz ugovora o radu od strane radnika.
Visina otpremnine utvrđuje se kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu.
Ipak, Zakon propisuje da otpremnina ne može biti manja od jedne trećine prosječne mjesečne plaće isplaćene radniku u posljednja tri mjeseca prije prestanka ugovora o radu za svaku navršenu godinu rada kod tog poslodavca.
Također, otpremnina ne može biti veća od šest prosječnih mjesečnih plaća isplaćenih radniku u posljednja tri mjeseca prije prestanka ugovora o radu. Ovo kaže član 111 Zakona o radu u FBiH.
Kada je otpremnina neoporeziva
Prema Pravilniku o primjeni Zakona o porezu na dohodak, otpremnina u slučaju otkaza ugovora o radu ne podliježe plaćanju poreza na dohodak ako je isplaćena do iznosa koji odgovara 70 posto prosječne mjesečne plaće u posljednja tri mjeseca prije prestanka ugovora o radu za svaku navršenu godinu rada kod poslodavca koji isplaćuje otpremninu.
To znači da je potrebno utvrditi prosječnu mjesečnu plaću radnika u posljednja tri mjeseca, broj navršenih godina rada kod poslodavca, iznos otpremnine koji se isplaćuje te da li isplaćeni iznos prelazi neoporezivi limit.
Primjer obračuna
Radnik je kod poslodavca radio šest navršenih godina. Prosječna mjesečna plaća u posljednja tri mjeseca prije prestanka ugovora iznosi 1.500 KM.
Neoporezivi limit računa se na sljedeći način:
1.500 KM × 70 % = 1.050 KM po godini rada
1.050 KM × 6 godina = 6.300 KM
U ovom primjeru otpremnina do 6.300 KM može biti neoporeziva, pod uvjetom da su ispunjeni i ostali zakonski uvijeti.
Ako poslodavac isplati 7.000 KM, tada je 6.300 KM neoporezivi dio, dok se preostalih 700 KM smatra oporezivim prihodom i podliježe obračunu poreza na dohodak.
Izvor: Faktor.ba