Skip to main content

Donji Vakuf

Donji Vakuf – Izvoz naoružanja iz BiH pao za skoro 77 miliona KM

U prvih šest mjeseci 2026. godine ostvaren je izvoz eksploziva i srodnih proizvoda od 56.636.848 maraka, a oružja i municije od 177.957.433 KM, što ukupno iznosi 234.594.281 KM. Izvoz naoružanja i ostalih proizvoda namjenske industrije Bosne i Hercegovine je u prvom polugodištu 2026. godine pao za skoro 77 miliona u odnosu na isti period 2025.

Strmoglavi pad ove izuzetno važne industrijske grane pokazuje poređenje prošlogodišnjih i ovogodišnjih rezultata poslovanja na osnovu podataka Vanjskotrgovinske komore BiH.

Strukturne slabosti

Naime, u prvih šest mjeseci 2026. godine ostvaren je izvoz eksploziva i srodnih proizvoda od 56.636.848 maraka, a oružja i municije od 177.957.433 KM, što ukupno iznosi 234.594.281 KM.

Kako je potvrđeno iz Vanjskotrgovinske komore BiH, u istom periodu 2025. godine izvoz eksploziva i srodnih proizvoda je iznosio 72.799.763 KM, a oružja i municije 238.703.143, tako da je zbir bio 311.502.906 maraka.

U prvih šest mjeseci 2025. godine eksplozive i srodne proizvode smo, kada je o vrijednosti riječ, najviše izvozili u Češku, Srbiju, Tursku, Rumuniju i Hrvatsku, a oružje i municiju u SAD, Češku, Saudijsku Arabiju, Slovačku i Srbiju.

Godinu dana kasnije, rang-lista je znatno promijenjena. U prvom polugodištu 2026. eksplozivi su najviše izvoženi u Tursku, Srbiju, Italiju, Bugarsku i Španiju, a municija u Češku, Nizozemsku, SAD, Njemačku i Poljsku.

Predrag Mlinarević, profesor na Ekonomskom fakultetu Univerziteta u Istočnom Sarajevu, kaže da su brojke, osim što su refleksija turbulencija u trgovinskim odnosima, ujedno i pokazatelji strukturnih slabosti namjenske industrije BiH.

– Promjena načina ratovanja u kome se sve više koriste dronovi, pametna municija i sistemi za navođenje ukazuju na to da oslanjanje na proizvodnju municije malog kalibra dovodi do gubitka konkurentnosti.

Imajući u vidu da se bh. namjenska industrija najvećim dijelom odnosi na proizvodnju municije može se zaključiti da se bez tehnološkog zaokreta ka proizvodnji ili uključivanju u proizvodni lanac naprednijih vrsta naoružanja ne mogu očekivati dobri poslovni rezultati – rekao je Mlinarević.

Stoga je, dodaje on, već sada potrebno ulagati u takvu strukturnu transformaciju i na taj način osigurati ekonomsku budućnost.

– Sklapanje strateških partnerstava, razvoj elektronike i diverzifikacija proizvodnog asortimana su nužni koraci u tom pravcu – naveo je profesor Mlinarević. 

Municija i projektili

Ekonomista Igor Gavran ističe da su, između ostalog, laka oklopna vozila također atraktivan proizvod i njih proizvodimo u Bratuncu, a i pješadijsko naoružanje također nikada ne može “izaći iz mode”, te tu imamo proizvodnju i kratkog i dugog oružja.

– Ali nekako su svi ti složeniji proizvodi marginalizirani i minimizirani i potpuno dominira izvoz municije, projektila i njihovih komponenti.

Sve je to jako atraktivno, ali je ipak bazno i nedovoljno za zaokruženu namjensku industriju. I još previše strateških komponenti uvozimo jer smo dozvolili da se, recimo, proizvodnja eksploziva i baruta ugasi – rekao je Gavran.

Izvor: Faktor.ba