Nad Evropom se ove sedmice uspostavlja dramatična promjena vremenskog obrasca koja će označiti kraj kasnoljetnih vrućina i prekinuti dugotrajnu epizodu izuzetno visokih temperatura početkom septembra.Snažna visinska dolina, koja se sa sjevernog Atlantika približava evropskom kontinentu, do sredine sedmice potaknut će prodor izražene hladne fronte preko zapadne i srednje Evrope, gdje će se sudariti s izuzetno toplom, mjestimično i rekordno zagrijanom zračnom masom.
Takav snažan kontrast mogao bi izazvati rasprostranjena grmljavinska nevremena od područja Alpa sve do zapadnog Balkana. Atmosfera će biti izrazito nestabilna, uz snažno vertikalno smicanje vjetra, a nakon prolaska fronte uslijedit će nagli pad temperature zbog prodora osjetno hladnijeg zraka.
Promjena počinje u srijedu i nastavlja se tokom četvrtka, kada će se snažan greben visokog pritiska postepeno urušavati pod utjecajem intenzivnih visinskih poremećaja.
Kako se hladna fronta bude pomjerala prema istoku, izrazita atmosferska nestabilnost, velika količina vlage povezana s historijski toplim Sredozemnim morem te snažno vertikalno smicanje vjetra stvorit će uvjete za razvoj jakih i lokalno razornih grmljavinskih oluja na području istočne Francuske, Švicarske, Balearskih otoka, sjeverne Italije, Austrije, Slovenije i Hrvatske.
Glavne opasnosti bit će krupan, lokalno i veoma krupan grad, olujni i orkanski udari vjetra, obilne padavine uz mogućnost bujičnih i urbanih poplava te lokalna pojava tornada.
U ponedjeljak navečer hladna fronta već je zahvatila zapad Evrope, protežući se od duboke ciklone nad Skandinavijom prema Azorima. Iza nje će prema srednjoj Evropi prodrijeti zračna masa polarnog porijekla, što će dovesti do veoma naglog pada temperature.
Dnevne temperature, koje su prethodno dostizale između 35 i 40 stepeni Celzijusa, mjestimično bi se za manje od 24 sata mogle sniziti za čak 15 do 20 stepeni.
Naglo zahlađenje donijet će i prvi obilniji snijeg najvišim dijelovima Alpa, dok će hladni vjetrovi dodatno spustiti granicu snijega na visokim planinskim prijevojima. Zapadnu i srednju Evropu prema vikendu će tako zahvatiti osjetno svježije vrijeme, primjerenije jeseni nego završnici ljeta.
Prognozni modeli jasno prikazuju napredovanje duboke visinske doline i hladne fronte prema istoku, uz izrazit temperaturni kontrast i povećanu mogućnost razvoja snažnih grmljavinskih oluja koje će se s područja Alpa širiti prema zapadnom Balkanu.
U nastavku slijedi detaljan pregled značajne promjene vremena kojom će sredinom sedmice završiti historijski toplotni val s početka septembra.
Urušavanje toplotne kupole i prodor duboke visinske doline
Sinoptička situacija nad sjevernim Atlantikom i evropskim kontinentom ove sedmice upućuje na konačno slabljenje snažnog grebena visokog pritiska koji je održavao dugotrajnu toplotnu kupolu i ekstremno visoke temperature nad velikim dijelom Evrope.
Velika visinska dolina u utorak će prodrijeti prema zapadnoj Evropi, a tokom srijede i četvrtka nastaviti se širiti prema istoku, dok će se njeno glavno središte zadržavati nad sjevernim dijelom kontinenta.
Istovremeno će se sekundarni visinski poremećaj odvojiti prema sjevernom Sredozemlju. Tamo će potaknuti razvoj prizemne ciklone koja će se preko Italije premještati prema zapadnom Balkanu i dodatno pogodovati razvoju rasprostranjenih i snažnih grmljavinskih nevremena.
Najtoplija zračna masa, koja se danima zadržavala ispod središta toplotne kupole, konačno će biti potisnuta. Sa zapada će početi pristizati hladniji zrak koji će tokom srijede brzo zahvatiti srednju Evropu.
Najtopliji dio zračne mase istovremeno će biti potisnut prema istočnoj Evropi i zapadnim dijelovima Rusije, gdje bi se mogao zadržati sve do petka.
Riječ je o obrascu koji meteorolozi ponekad nazivaju “ubicom ljeta” – situaciji u kojoj dugotrajno razdoblje velikih vrućina završava naglim prodorom znatno hladnije zračne mase, nakon čega vremenske prilike u veoma kratkom periodu prelaze iz izrazito ljetnih u gotovo jesenske.
Nakon veoma toplog početka septembra, s temperaturama znatno iznad višegodišnjeg prosjeka, sredinom sedmice slijedi naglo zahlađenje.
Temperatura će se s približno 18 do 20 stepeni Celzijusa, odnosno vrijednosti oko deset stepeni iznad dugogodišnjeg prosjeka, za samo 24 sata sniziti za približno 15 stepeni. To znači gotovo potpunu zamjenu postojeće zračne mase.
U slučaju Ljubljane prognoze upućuju na mogućnost obilnih padavina tokom srijede i četvrtka na području sjevernog Sredozemlja.
Dolazak znatno hladnije zračne mase iznad još uvijek izuzetno toplog Sredozemnog mora održavat će atmosferu nestabilnom. Zbog toga bi se promjenjivo, svježe i povremeno veoma nestabilno vrijeme moglo nastaviti i nakon prolaska glavne hladne fronte.
Kiša, koja je nakon dugotrajnog toplog i suhog perioda u mnogim krajevima itekako potrebna, do početka sljedeće sedmice trebala bi zahvatiti veliki dio Evrope.
Dvodnevna epizoda snažnog nevremena i obilne kiše
Kako se visinska dolina bude približavala srednjoj Evropi, veliki kontrast između nadiruće hladne zračne mase i toplotne kupole koja se povlači prema istoku dodatno će pojačati mlaznu struju nad središnjim dijelom kontinenta i zapadnim Sredozemljem.
Time će se u toplom sektoru i duž hladne fronte uspostaviti umjereno do jako vertikalno smicanje vjetra.
Istovremeno se, zbog rekordno toplog Sredozemnog mora, nad regijom nalazi neuobičajeno velika količina vodene pare. U kombinaciji s veoma visokim temperaturama to će stvoriti izuzetno nestabilnu atmosferu, pri čemu bi vrijednosti konvektivno raspoložive potencijalne energije (CAPE) mjestimično mogle premašivati 3.000 do 4.000 J/kg. Dodatni faktor bit će veoma visoke vrijednosti rosišta, odnosno velika količina vlage u prizemnom sloju atmosfere.
Takva kombinacija pogodovat će razvoju potencijalno veoma opasnih grmljavinskih sistema. Moguće su superćelijske i višećelijske oluje, uz krupan do veoma krupan grad, izuzetno obilnu kišu, bujične poplave, snažne i razorne udare vjetra te lokalnu pojavu tornada.
Dolaskom hladne fronte do područja Alpa nad sjevernim Sredozemljem razvit će se sekundarna ciklona, zbog čega će se frontalni sistem usporiti i dodatno ojačati. Kombinacija izrazite nestabilnosti i snažnog vertikalnog smicanja vjetra bit će posebno izražena od srijede, a opasne vremenske prilike mogle bi potrajati sve do kasnih sati u četvrtak.
Najprije sjever Italije i Alpe, potom Jadran i zapadni Balkan
Snažna grmljavinska aktivnost najprije se očekuje od područja Alpa prema zapadnom Sredozemlju, a tokom srijede postepeno će se širiti prema istoku i jugoistoku. U četvrtak će najnestabilniji pojas zahvatiti središnju Italiju, Jadransko more i područje zapadnog Balkana.
U tim područjima očekuju se brojni višećelijski grmljavinski sistemi i superćelijske oluje, uz lokalno veoma izražene vremenske ekstreme.
Tokom srijede oko podneva uvjeti za veoma snažne oluje bit će izraženi u okolini Balearskih otoka, nakon čega će se tokom poslijepodneva i noći na četvrtak brojne intenzivne oluje razvijati nad sjevernom Italijom i sjevernim Jadranom.
Nestabilno vrijeme nastavit će se i tokom četvrtka, kada će hladna fronta, uz još uvijek veoma nestabilnu zračnu masu, napredovati prema Balkanskom poluotoku.
Lokalno moguće i 150 do 200 litara kiše po kvadratnom metru
Velika količina vlage u atmosferi, ekstremna nestabilnost i relativno sporo premještanje grmljavinskih sistema mogli bi rezultirati izuzetno velikim količinama padavina na području Ligurskog zaljeva, sjevernog Jadrana i sjeverozapadnog Balkana.
Lokalno bi za samo dva dana moglo pasti 150 do 200 milimetara kiše, odnosno 150 do 200 litara po kvadratnom metru. Takve količine padavina mogle bi izazvati ozbiljne bujične i urbane poplave, posebno na mjestima na kojima se olujni sistemi budu sporije premještali.
Posebnu opasnost predstavljat će mogućnost razvoja takozvanog “treninga” grmljavinskih ćelija, odnosno situacije u kojoj se više snažnih oluja uzastopno kreće preko istog područja. Takav razvoj događaja može za veoma kratko vrijeme donijeti ekstremne količine kiše i naglo izazvati poplave.
Najveći rizik od takvih pojava očekuje se uz obalne dijelove Jadrana, na području Ligurskog zaljeva te duž obale Toskane.
Nakon velikih vrućina stiže osjetno svježije i nestabilnije razdoblje
Pred Evropom je, dakle, jedna od izraženijih promjena vremenskog obrasca posljednjih sedmica. Dugotrajna toplotna kupola i ekstremna vrućina s početka septembra ustupit će mjesto snažnoj hladnoj fronti, obilnim padavinama i lokalno opasnim grmljavinskim nevremenima.
Posebnu pažnju tokom srijede i četvrtka trebat će obratiti na područje Alpa, sjeverne Italije, sjevernog Jadrana, Slovenije, Hrvatske i ostalih dijelova zapadnog Balkana, gdje će postojati uvjeti za lokalno veoma snažne oluje, obilnu kišu, grad i olujne udare vjetra.
Nakon prolaska fronte uslijedit će naglo i osjetno zahlađenje, a u najvišim predjelima Alpa očekuje se i prvi obilniji snijeg. Time će nad velikim dijelom zapadne i srednje Evrope kasnoljetne vremenske prilike veoma brzo zamijeniti svježije, gotovo jesensko vrijeme.
Dugoročnije prognoze upućuju na to da bi atmosferska cirkulacija i tokom sredine septembra mogla ostati znatno dinamičnija, uz češće izmjene toplijih i hladnijih perioda te povremene prodore nestabilnog vremena.
Razvoj situacije stoga će trebati pažljivo pratiti, posebno zbog mogućnosti lokalno veoma obilnih padavina i snažnih grmljavinskih nevremena, piše Severe Weather Europe.
Izvor: N1 BIH