Bosna i Hercegovina je među zemljama s najvećim procentom stanovnika u dijaspori, ali još uvijek nema zakonsko rješenje koje bi reguliralo odnos s iseljeništvom. Ovaj članak analizira koliki je značaj novčanih doznaka iz dijaspore za državu te ukazuje na potrebu donošenja Zakona o dijaspori.Bosna i Hercegovina je među zemljama s najvećim procentom stanovnika u dijaspori, ali još uvijek nema zakonsko rješenje koje bi reguliralo odnos s iseljeništvom. Ovaj članak analizira koliki je značaj novčanih doznaka iz dijaspore za državu te ukazuje na potrebu donošenja Zakona o dijaspori.
Koliko dijaspora pomaže Bosni i Hercegovini?
Bosna i Hercegovina je među zemljama u svjetskom vrhu (Top 10) po zavisnosti od dijaspore, ali je jedina u regionu bez zakona o saradnji s iseljeništvom. Prema istraživanju Fokusa, na osnovu zvaničnih podataka Centralne banke BiH, od 2014. do 2024. godine u Bosni i Hercegovini je stiglo čak 48,5 milijardi KM novčanih doznaka!
Doprinos dijaspore
Poređenja radi, trenutno na evidenciji nezaposlenih u FBiH ima oko 250 000 osoba, u RS oko 56 000, a u Brčko Distriktu 11800. Trenutna prosječna bruto plaća u FBiH iznosi 2 200 KM, u RS 2100 KM, a u Brčko Distriktu 2000 KM. Kada se saberu teoretski godišnji iznosi isplata bruto plaća za ove nezaposlene, dolazi se do cifre od oko 8,3 milijardi KM. Usporedimo li to sa godišnjim prosjekom doznaka od gotovo 4,9 milijardi KM, jasno je da bi taj iznos mogao pokriti skoro 60% ukupnih troškova bruto plaća za nezaposlene u cijeloj BiH.Kako dijaspora oblikuje ekonomsku i socijalnu sliku BiH
Prema zvaničnim podacima Centralne banke BiH, između 1998. i 2014. godine dijaspora je poslala skoro 34 milijarde KM u svoju domovinu. Od 2014. do 2024. godine stiglo je dodatnih – 48,5 milijardi KM.
Pregled po godinama
- 2014.: 7,5 milijardi KM (godina katastrofalnih poplava)
- 2015.: 3,85 milijardi KM
- 2016.: 3,57 milijardi KM
- 2017.: 3,87 milijardi KM
- 2018.: 4,1 milijardi KM
- 2019.: 2,95 milijardi KM
- 2020.: 4,2 milijarde KM
- 2021.: 4,3 milijarde KM
- 2022.: 4,9 milijardi KM
- 2023.: 5,26 milijardi KM
- 2024. (projekcije): nešto više od 4 milijarde KM
Ove doznake redovno pomažu građanima BiH, ali i značajno utiču na stabilnost domaće ekonomije.
NAJČITANIJE Od 1. aprila na snazi nova pravila za BiH: Stigla obavijest iz Evropske unije
Zašto je potreban Zakon o dijaspori?
Aktuelni saziv Vijeća ministara BiH 20. januara 2025. godine donio je Odluku o formiranju Interresorne radne skupine za izradu Okvirnog zakona o saradnji s iseljeništvom institucija Bosne i Hercegovine. Ipak, ovo je samo još jedan u nizu pokušaja, jer je izrada takvog zakona predmet rasprave još od 2008. godine.
Iskustva susjednih zemalja
Za razliku od BiH, susjedne države ovu problematiku su već riješile i već imaju zakone o dijaspori:
Hrvatska od 2011. godine
Srbija od 2009. godine
Crna Gora od 2015. godine
Kosovo od 2012. godine
Sjeverna Makedonija od 2016. godine
Dok BiH i dalje nema taj pravni okvir, dijaspora nastavlja ulagati milijarde maraka kroz doznake, pružajući svojevrsni “socijalni amortizer” stanovništvu.
Historijat pokušaja donošenja zakona
U Bosni i Hercegovini se, slično kao i u spomenutim državama regiona, o zakonu o saradnji s iseljeništvom počelo raspravljati još od 2008. godine, a Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice BiH prvi je draft sačinilo u decembru 2009. godine. Ovo zakonsko rješenje je u godinama koje su uslijedile obarano kako u Parlamentarnoj skupštini, tako i u samom Vijeću ministara BiH, a u svim izbornim ciklusima pojedine političke grupacije su predlagale svoje verzije zakona. Ipak, rezultata nije bilo. Dok vlasti nisu uspjele institucionalizirati odnos s dijasporom poput drugih država, dijaspora je na godišnjem nivou “upumpavala” novac između dvije i osam milijardi KM putem novčanih doznaka. Na taj je način ne samo pomogla brojne građane nego tako i održala kakvu-takvu socijalnu i ekonomsku sliku BiH.Tako Bosna i Hercegovina već dugi niz godina pokušava usvojiti Zakon o saradnji s iseljeništvom, ali bez uspjeha. U međuvremenu, dijaspora, koja broji više od dva miliona ljudi, redovno šalje dvije do čak osam milijardi KM godišnje. Ta su sredstva pomogla stabilizaciji socijalnog i ekonomskog stanja u zemlji, iako institucionalni okvir za ovu saradnju još uvijek nedostaje.Benefiti zakonskog regulisanja dijaspore
Iako su Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice BiH i Vijeće ministara BiH ranije donosili strategije i politike vezane uz dijasporu, one nemaju snagu sveobuhvatnog zakona
. U drugim zemljama, zakon o dijaspori kakav su donijeli Hrvati, Srbi, Crnogorci…:Podstiče povratak iseljenika i njihovo uključivanje u politički, privredni i društveni život.
Definiše mjere za zaštitu prava iseljenika.
Uspostavlja temelje za ekonomsko partnerstvo i sprječava dvostruko oporezivanje.
Održava vezu s matičnom državom kroz kulturne, sportske i obrazovne programe.
U BiH bi takav zakon pomogao u:
Očuvanju kulturnog identiteta i omogućavanju glasa dijaspore u važnim pitanjima.
Institucionalnom jačanju veze s dijasporom.
Izgradnji povjerenja i olakšavanju investicija.
Zaključak i poziv na akciju
Iako je dijaspora već decenijama ključni oslonac ekonomske i socijalne stabilnosti Bosne i Hercegovine, nedostatak zakonskog okvira otežava punu iskorištenost potencijala koji imaju građani BiH širom svijeta. Dok susjedi uspješno koriste modele saradnje sa svojim iseljenicima, BiH ostaje bez adekvatne pravne podrške koja bi potaknula masovni povratak, ulaganja i razvoj. Vrijeme je da se konačno usvoji Zakon o dijaspori i pruži konkretan odgovor na pitanje: može li BiH zadržati ili čak ojačati ovog važnog “čuvara socijalnog mira”?
IZVOR: FOKUS.BA
