Visoke cijene energenata pogađaju privredni rast i kupovnu moć u Evropi direktnije nego u SAD-u, koje su najveći svjetski proizvođač nafte. Euro nadalje pada i prodavao se jučer (6. marta) za 1,156 dolara, što je njegova najniža vrijednost od kraja novembra, pošto investitori sve više kupuju američku valutu usljed eskalacije sukoba na Bliskom istoku.
Visoke cijene energenata pogađaju privredni rast i kupovnu moć u Evropi direktnije nego u SAD-u, koje su najveći svjetski proizvođač nafte, prenosi Blumberg.Valuta eurozone našla se pod pritiskom nakon što je Izrael izveo napad na Bejrut, pošto je taj potez označio značajno proširenje vojne kampanje protiv Irana, koja je počela sedmicu ranije uz podršku Sjedinjenih Američkih Država.
Američki predsjednik Donald Tramp je na svojoj društvenoj mreži Truth Social saopćio da Vašington neće skopiti nikakav dogovor sa Teheranom prije “bezuvjetne predaje” Irana.Trampov ultimatum praktično znači da Sjedinjene Američke Države više ne prihvataju diplomatske pregovore sa trenutnim strukturama vlasti u Teheranu.
Uvjet za prestanak bombardovanja je postavljanje novog rukovodstva koje će biti “prihvatljivo” za Vašington i njegove saveznike, poručio je Tramp.
Zvaničnici Evropske centralne banke upozorili su da bi produženi rat na Bliskom istoku u koji bi se uključile dodatne države mogao istovremeno da podigne inflaciju u eurozoni i uspori ekonomski rast.
Analitičari ocjenjuju da trenutno postoji oko 55 posto vjerovatnoće da ECB podigne kamatne stope u julu, dok investitori vide otprilike 85 posto šanse za još jedno povećanje do decembra, prenosi Trading Economics.
Preuzeto: Faktor.ba