Donji Vakuf – Igra sa zalihama na račun građana, prostora za pojeftinjenje ima, ali ne i volje onih kojima visoka cijena goriva itekako odgovara
Kada gorivo treba poskupjeti, zaliha nema, a kada treba pojeftiniti, one odjednom traju, kaže za Oslobodjenje.ba ekonomista Igor Gavran, ukazujući na prostor za niže cijene.Početak američko-izraelskog rata protiv Irana ranije ove godine donio je, sasvim očekivano, drastičan rast cijena goriva, kako širom svijeta, tako i u Bosni i Hercegovini, gdje je dizel u jednom trenutku dosegao cijenu od 4,13 KM po litru. Iako je povećanje cijena bilo sasvim očekivano, u izvjesnoj mjeri i opravdano, naftaši su, čini se, odlučili otići korak dalje i testirati granice prihvatljivog uz različita opravdanja i objašnjenja.Prema riječima ekonomiste Igora Gavrana, u Bosni i Hercegovini imamo trend, uslovno rečeno, igranja sa zalihama, odnosno zloupotrebom zaliha kako bi se diktirala cijena koju trpe građani.
Građanima se prodaju dvije laži
– Imamo situaciju da i u susjednim zemljama, kao na primjer u Hrvatskoj, dolazi do značajnijeg pojeftinjenja goriva koje se dogodilo prije nekoliko dana u odnosu na ranije stanje. U Bosni i Hercegovini nije, ističe Gavran u razgovoru za Oslobodjenje.ba.
On argumentuje kako se snabdijevanje gorivom u regiji uglavnom odvija iz sličnih ili istih izvora.
– Dakle, očito je da se neko u Bosni i Hercegovini sada ponovno pretvara da zalihe nabavljene po višim cijenama traju vječno, a onda kada bi trebalo da se cijena spusti to se odgađa, kaže naš sagovornik.
S druge strane, kako ističe, kad dođe do razloga za povećanje cijena, onda, gotovo po automatizmu, nema zaliha i cijena opet ide naviše. Radi se o trendu koji je postao uobičajen, a koji se, prema Gavranu, može spriječiti jedino putem inspekcijskog rada i odgovarajućih sankcija.- Koliko su cijene nerealne u suštini pokazuje i to da većina distributera, barem ovih nekih iz značajnih kompanija, nudi značajne popuste, npr. ako koristite njihovu karticu lojalnosti ili neke druge aranžmane. To je, naravno, za kupca dobro jer plati cijenu goriva manju od one koja se pokazuje u statistikama i zvanično na benzinskim pumpama. Međutim, isto tako pokazuje da itekako ima prostora za smanjenje cijene, ističe Gavran.
Naš sagovornik kao primjer navodi Hrvatsku gdje, prema njegovoj ocjeni, imamo vrlo stroge odluke Vlade koja povremeno donosi rješenja da se cijena smanji, odnosno da se mora spustiti na određenu razinu kako bi bila prihvatljiva.- U Bosni i Hercegovini je sve vrlo liberalno. Hrvatska je učinila i puno više da cijene zaista budu niže samim time što je suspendovala i naplatu akciza i što je vrlo aktivno pratila cijene goriva, kaže on.
Iduće dvije sedmice su ključne
Govoreći o maržama, Gavran ističe kako smatra da su iste previsoke te da i dalje omogućavaju previsok profit, čak i ako se sve ispoštuje.Predsjednik Grupacije prometnika naftom RS-a Đorđe Savić je za Oslobodjenje.ba izjavio kako smo u prethodnom periodu mogli vidjeti, a i u narednom možemo očekivati, da tržište funkcioniše u skladu s promjenama cijena na svjetskim berzama.
– Kod nas je jasno definisan način formiranja cijena. To se radi po ponderisanoj cijeni, s maržom definisanom uredbom od 25 feninga. Prema tome, ako cijene nastave padati na tržištu, građani Bosne i Hercegovine mogu očekivati pad cijena, kazao je Savić.S druge strane, Gavran smatra da je interesantno kako upravo to postaje uobičajeni odgovor kada cijenu treba smanjiti.
– Onda se govori o tome kako oni ne mogu ništa smanjiti, zavisi od berzi i tako dalje. Ali kada se kaže cijena je pala na berzama, kada padne cijena nafte, pa je recimo 90 dolara umjesto 110, a naša cijena goriva je i dalje ista, e onda se naftaši jave sa komentarima: ‘Nije to to. Nama cijena zavisi od rafinerijskih cijena, pa troškovi transporta, pa ovo, pa ono’. Znači, u suštini, mijenjaju se ta objašnjenja uglavnom kako kome odgovara, rekao je Gavran.
Ipak, on smatra da ukoliko ne dođe do novog napada Sjedinjenih Američkih Država na Iran u narednim danima i sedmicama, onda će i kod nas biti neizbježno pojeftinjenje goriva.
Izvor: Oslobodjenje.ba