Dok traje politička kriza građani ispaštaju. Zabilježen je porast nezaposlenih od početka godine prema podacima Agencije za rad i zapošljavanje u Bosni i Hercegovini. Međutim, u odnosu na prošlu, manja je za 4.2%. Zabrinjava, ipak, što je ovo tek početak najdublje ekonomske krize u cijelom svijetu, koju nismo imali od 1933. Posebno će loše proći BiH koja nema vlastitu proizvodnju.
Zaključno s posljednjim danom februara ove godine, prijavljeno je više od 300.000 nezaposlenih, što je za gotovo 700 više u odnosu na mjesec ranije. Više od polovine predstavljaju žene.
“Minimalna plata je jedan od razloga, a tu je i recesija u Evropi. I jako puno izvoznih kompanija je moralo redukovati broj zaposlenih. Sasvim sigurno je i da ova nedjelja malo utječe, ali mislim da to najmanje utječe na broj zaposlenih jer prometi nisu značajno pali, a u trgovinama, uglavnom, prometi definišu broj zaposlenih”, naveo je Adnan Smailbegović, predsjednik Udruženja poslodavaca Federacije BiH.
Nezadovoljni aktuelnom ekonomskom situacijom, rastom troškova i drugim problemima, sredinom sedmice, ispred Parlamenta FBiH, održan je i protest.
“Potpuno je jasno da se sve ovo dešava u nedostatku fiskalnih reformi. Ovo pitanje se često posmatra u javnosti iz ugla tajkuna, ali suština problema se lomi na leđima malih privrednika”, istakla je Alma Kratina, zastupnica u Parlamantu BiH (DF).
“Mnogi ljudi u ovoj zemlji teško žive, ne treba gurati glavu u pijesak i tvrditi da nije tako. Treba naći sva rješenja”, mišljenja je Mirsad Čamdžić, zastupnik u federalnom parlamentu (NS).
Premijer FBiH podsjeća da je vlada preduzela niz mjera kako bi olakšala teret poslodavcima. Prošle godine im je omogućeno da radnicima isplate više od dvije milijarde KM neoporezivo, ali ističe da je od toga iskorišteno svega deset posto. Posebno je oštro reagovao na to da pojedine humanitarne organizacije, poput jedne u Mostaru, prestaju s radom zbog povećanja najniže plate.
“Pomahnitam na tu vijest. Nije moguće, zato što imamo fond koji za te ljude plaća doprinose, bez obzira na to je li plata 1.000, 1.500 ili 2.000 KM. Osim toga, fond dodatno refundira i 30% prosječne plate”, rekao je Nermin Nikšić, premijer FBIH.
S druge strane, ako poredimo nezaposlenost s prošlom godinom, primijetno je da je na prostoru čitave države manja za 4,2%. Dok je u Republici Srpskoj smanjena za više od 200 osoba, a u Brčko distriktu za 24, u FBiH je povećana za više od 900 osoba. Pojedini ekonomisti za to krive niz loših ekonomskih politika u FBiH.
“Ne iznenađuje da u odnosu na RS imamo pad zaposlenosti, ali ne treba zanemariti ni niz drugih negativnih, ekonomskih indikatora, poput činjenice da imamo rast inflacije, shodno predviđanju Centralne banke BiH i pad industrijske proizvodnje”, smatra Admir Čavalić, predsjednik Odboara ua ekonomsku i finansijsku politiku.
Pozitivnim ekonomskim pokazateljima i značajnim rastom BDP od 2018., hvale se i predstavnici vlasti u Republici Srpskoj.
“Neto plata sa 857 KM došla je na 1.404 KM na kraju 2024., ili povećanje za 64%. Preuzeli smo odgovornost da od avgusta za penzionere i boračke kategorije krenemo u povećanje njihovih primanja, tako da je moja procjena da će budžet za 2025. biti oko 600 miliona KM veći od budžeta za 2024.”, rekao je Radovan Višković, premijer RS.
Međutim, u jednom se slažu i politički predstavnici i poslodavci i ekonomisti, a to je da, uzimajući u obzir spoljne faktore, poput američkih carina, ni BiH, a ni svijetu se ne smiješe bolja vremena. Naprotiv. Rast nezaposlenosti samo je početak najdublje ekonomske krize u svijetu koja nije zabilježena od 1933. godine. U krizi uvijek najgore prođu oni poput BiH, koji nemaju vlastitu proizvodnju i koju su svoj razvoj zasnivali na dugovima i deficitima, stava je univerzitetski profesor u penziji, Aleksa Milojević.
“Mi ćemo, vjerovatno, upasti u mnogo dublju krizu, nego što će to zapadne zemlje koje imaju vlastitu proizvodnju. Zbog carinskog rata, očekuje se da zemlje EU recipročno odgovaraju na to, što će dovesti do opšteg smanjenja međunarodne trgovine, a to će za sobom nužno povećati nezaposlenost. Za očekivati je i inflaciju”, pojasnio je Aleksa Milojević, univerzitetski profesor u penziji i direktor Ekonomskog instituta iz Bijeljine.
I to uvoznu, velikim dijelim, pojašnjava profesor Milojević. Budući da se zbog nepostojanja vlastite proizvodnje, oslanjamo na uvoz, uvoznici će iskoristiti priliku i “zidati cijene” koje će biti mnogo veće u odnosu na cijene matičnih država.
Izvor: N1 BIH