Trump je preuzimanje Grenlanda nazvao “apsolutnom nužnošću”. Odbio je da isključi upotrebu vojne sile ili ekonomske prisile da to učini.
Građani Grenlanđana danas će gaziti po snijegu i ledu kako bi glasali na izborima koji bi se mogli pokazati kao jedni od najznačajnijih u historiji arktičkog ostrva, najvećeg na svijetu, piše Politico.
Usred ponovljenih najava američkog predsjednika Donalda Trumpa da će preuzeti Grenland, birači na samoupravnoj danskoj teritoriji biraju 31 člana svog zakonodavnog tijela Inatsisartut, kao i svake četiri godine.
Ovoga puta riječ je o egzistencijalnim pitanjima, mjestu Grenlanda u svijetu, uključujući i to da li treba ostati dio Danske, tražiti nezavisnost ili uspostaviti bliže veze s velikim silama poput SAD-a i Evrope.
„Političarima nije jasno šta je zapravo nezavisnost“, rekla je Masaana Egede, glavna urednica grenlandskog dnevnika Sermitsiaq, na video konferenciji sa novinarima iz celog sveta prošle nedelje.
“Da li je to ekonomska nezavisnost? Samo osjećaj nezavisnosti? Uspostavljanje vlastitih granica? Mnogo pričamo o tome jer to izaziva emocije u nama. Želimo nezavisnost, ali svi imaju vrlo različitu definiciju nezavisnosti”, napomenuo je.
Na ostrvu živi oko 60 hiljada ljudi.
Egede, koji je polubrat grenlandskog premijera Mutea Egedea, objašnjava da postoje 32 oblasti u kojima Danska još uvijek donosi odluke u ime Grenlanda. „Recimo da smo preuzeli jedno područje godišnje, a ipak bi nam trebale 32 godine da zaista postanemo nezavisni“, objasnio je.Trenutno, stranka sa najviše mjesta u parlamentu je Inuitska stranka Ataqatigiit, ili “Zajednica naroda”. Vlada zajedno sa koalicionim partnerom Siumutom, što znači “Naprijed”. Obje stranke se zalažu za nezavisnost i obećale su da će održati referendum o otcjepljenju ostrva od Danske, ne precizirajući kada će to biti.
Prema sporazumu iz 2009. s Danskom, Grenland može legalno proglasiti nezavisnost, ali tek nakon održavanja referenduma. Iako postoji široka podrška punom suverenitetu Grenlanda, neki nisu sigurni šta bi to značilo za odbranu i ekonomiju ostrva ako bi krenuo da samostalno oblikuje svoju budućnost.
Više od 2 miliona kvadratnih kilometara Grenlanda ispunjeno je ogromnim prostranstvima neiskorištenih prirodnih resursa, uključujući veoma vrijedne minerale, dok na ostrvu živi samo oko 60.000 stanovnika.Jaka antikolonijalna osjećanja
Trump je preuzimanje Grenlanda nazvao “apsolutnom nužnošću”. Odbio je da isključi upotrebu vojne sile ili ekonomske prisile da to učini. Prošle sedmice je rekao da će SAD dobiti Grenland “na ovaj ili onaj način”. Zatim je naveo prijetnje iz Kine i Rusije, koje su sve više fiksirane na Arktik.
Ali težnje američkog predsjednika nisu jedina sigurnosna prijetnja Grenlandu. Naime, nezavisnost bi značila i veliku rupu u budžetu ostrva bez godišnje subvencije od 500 miliona dolara koje daje Danska i plaća sistem socijalne zaštite u skandinavskom stilu. EU takođe šalje sredstva Grenlandu, iako ostrvo nije član tog političkog bloka.
Izvor: Politički.ba