Cijene artikala na policama bh. prodavnica otišle su u nebo. Građani se izgleda bude. Prošle sedmice održan je jedan bojkot. Danas i sutra novi bojkot. N1 je uporedio cijene u trgovinama u BiH i u Švedskoj, državom sa visokim standardom života i većim platama.Kupovna moć: Švedska vs. BiH
Prosječna neto plata u BiH u novembru je iznosila 1.406 KM, u Švedskoj prosječna u 2024. je 31.289 kruna, što je 5.381 KM. Prema istraživanju cijena u prodavnicama u drugom najvećem gradu u Švedskoj – Geteborgu i glavnom gradu BiH – Sarajevu, primjetna je velika razlika. Da su stvari u ovoj zemlji izmakle kontroli, naglašava u razgovoru za N1 i predstavnik Udruženja za zaštitu potrošača “Futura” Marin Bago.
“Najkraće moguće rečeno: Nema ovdje nikakvim mudrolija, jednostavno nas deru ko’ zečeve!”, kaže Bago.
Iako bi domaći proizvodi trebali biti pristupačniji građanima BiH, cijene nekih od najpoznatijih bh. brendova u Švedskoj su niže nego u BiH. Ovo dodatno pokazuje koliko su marže u domaćim trgovinama visoke i koliko potrošači plaćaju više nego što bi trebalo.
Poređenja cijena bh. proizvoda u Švedskoj i BiH pokazuju jasne razlike, a to pogledajte u grafici ispod.“Nema o tome govora da su posrijedi nekakve carine, ekonomija i porezi drugih zemalja, jednostavno po srijedi je pljačka bh. građana. I lijekovi su skuplji u BiH, nego u Švedskoj. Na našem čovjeku možete zaraditi na hrani i lijekovima, i to se koristi. Mnogi trgovci, kako domaći, a i strani, to koriste. U većini tržnih lanaca, strani su vlasnici, nisu državljani BiH. S jedne strane stvar pohlepe, a s druge šutnja naše administracije, bezidejnost, ameterizam i donošenje odluka koje će to sve još više zakomplicirati”, mišljenja je iskusni ekspert za zaštitu potrošača.
Damping ili nepravedan sistem?
Zašto je domaći proizvod jeftiniji u inostranstvu nego u BiH, ekonomski analitičar Admir Čavalić za N1 komentariše, da postoji mogućnost da neki proizvođači koriste “damping cijene” kako bi ušli na nova tržišta.
“‘Damping’ je strategija gdje se cijene snižavaju ispod troškova kako bi se osvojio udio na tržištu, a kasnije se postepeno vraćaju na viši nivo. Ipak, cijene u trgovinama ne zavise samo od proizvođača, već i od trgovinskih lanaca i njihovih marži. Ključno pitanje koje treba postaviti jeste: Zašto drugi ne ponude nižu cijenu i tako privuku potrošače”, zaključuje Čavalić. No, državljani Švedske sa kojima smo razgovarali, tvrde da “damping strategija” u ovoj državi nije moguće, te da su bh. proizvodi godinama na njihovim policama.
Kada su u pitanju higijenske potrepštine, poređenja radi, Nivea krema od 150 ml u švedskim trgovinama košta 29,95 kruna (5,15 KM), dok u BiH ista krema dostiže cijenu od 10,25 KM. Nivea gel za tuširanje u Švedskoj je 22 krune (3,80 KM), dok građani u BiH za isti proizvod plaćaju 6,65 KM. Slična situacija je i s dezodoransima – Dove u stiku u Švedskoj je 31,95 kruna (5,50 KM), dok u BiH košta 8,45 KM. Rexona u stiku ima istu cijenu – 5,50 KM u Švedskoj, dok u BiH košta 8,45 KM. Još primjetne razlike u higijenskim potrepštinama pogledajte u grafici ispod.Puter od 500 g u Švedskoj košta 58 kruna (10,15 KM), dok u BiH nije dostupan u toj veličini, ali 200 g putera u Švedskoj je 34,95 kruna (6 KM), dok u BiH dostiže cijenu od 7,55 KM. Tost hljeb u Švedskoj je 17,95 kruna (3 KM), dok je u BiH skuplji i košta 3,80 KM. Kilogram limuna u Švedskoj košta 6,95 kruna (1,20 KM), dok u BiH dostiže 1,95 KM.
Švedska je jeftnija i po omiljenim slatkišima. Nutella (630 g) u Švedskoj košta 48,95 kruna (8,40 KM), dok u BiH je 12,75 KM. Kinder Bueno u Švedskoj 9,90 kruna (1,70 KM), dok u BiH dostiže 2 KM. Toffifee bombonjera u Švedskoj 20,90 kruna (3,60 KM), dok u BiH košta 5,10 KM.
Ferrero Rocher (200 g) u Švedskoj 56,90 kruna (9,80 KM), a u BiH 11,30 KM.Danas nastavak bojkota
Nakon jednodnevnog bojkota trgovina koji je održan u prošli petak, 31. januara, akcija je najavljena u petak i subotu s porukom – “Ne kupuj!”. Ispred Facebook grupe “Bojkot BiH”, koja stoji iza akcije, najavljeno je da se bojkot nastavlja do ispunjenja zahtjeva i smanjenja cijena.
Inicijatori akcije pozvali su građane da racionaliziraju potrošnju ostalim danima, kupuju samo nužne namirnice, te da ne kupuju ništa danas i sutra. Uspješnost prvog bojkota teško je procijeniti, iako su fotografije s terena prikazivale poprilično prazne trgovine, podaci poreznih uprava iz RS i FBiH pokazuju da se građani u većem broju nisu odazvali
IVOR: N1 BiH