Vijeće sigurnosti UN-a održat će danas svoju polugodišnju debatu o Bosni i Hercegovini. Očekuje se da će članovi Vijeća također glasati o nacrtu rezolucije kojom se obnavlja ovlaštenje multinacionalnih stabilizacijskih snaga pod vodstvom Evropske unije (EU) (EUFOR ALTHEA) za dodatnu godinu, najavljeno je na stranici Security Council Report, koja izvještava o redovnim aktivnostima Vijeća sigurnosti. S obzirom na tok događaja koji prethodi ovoj debati i aktivnostima predlagača rezolucije – Grčke, tekst navodi kako se čini da je “postignut široki konsenzus u korist direktnog obnavljanja mandata EUFOR ALTHEA”.
Nacrt rezolucije koji je pripremila Grčka, produžava ovlaštenje misije EUFOR ALTHEA za jednu godinu putem jednostavnog obnavljanja. Tekst se sastoji od istih ključnih operativnih paragrafa sadržanih u rezoluciji 2757 od 1. novembra 2024. godine – kojom je nedavno obnovljeno ovlaštenje snaga – bez dodavanja ikakvih novih elemenata.
U proteklih nekoliko godina, dinamika Vijeća u vezi s Bosnom i Hercegovinom bila je teška, što je dovelo do izazovnih pregovora o odobrenju misije EUFOR ALTHEA. Republika Srpska (RS) i članice Vijeća sigurnosti Kina i Rusija ne priznaju legitimnost i autoritet Christiana Schmidta kao visokog predstavnika za Bosnu i Hercegovinu, podsjeća se utekstu.
Ova dinamika se pojavila tokom pregovora o rezoluciji 2604 , kojom je obnovljeno ovlaštenje za EUFOR ALTHEA u novembru 2021. godine. U to vrijeme, Rusija je očigledno izrazila podršku za EUFOR ALTHEA, ali je insistirala na isključivanju referenci na visokog predstavnika iz nacrta rezolucije zbog neslaganja oko Schmidtovog procesa imenovanja. Čini se da je, prije debate o BiH 3. novembra 2021. godine, Rusija blokirala Schmidtov brifing, prijeteći da će staviti veto na obnovu ovlaštenja za EUFOR ALTHEA od strane Vijeća. Kao rezultat toga, sastanak nije imao brifing. Nakon glasanja za usvajanje rezolucije 2604, nekoliko članova Vijeća izrazilo je žaljenje što Vijeće sigurnosti nije uspjelo usvojiti suštinskiju rezoluciju. Rusija je također okarakterizirala podršku obnovi mandata EUFOR ALTHEA kao jedini “zajednički nazivnik” među članovima Vijeća po pitanju BiH.
“Čini se da je odluka podnosioca prijedloga da ove godine zatraži jednostavno obnavljanje ovlaštenja za EUFOR ALTHEA bila motivirana željom da se minimiziraju neslaganja među članovima Vijeća. Stoga je očigledno da su pregovori tekli glatko. Prije pregovora, Grčka je vodila neformalne razgovore sa Koordinacijskom i nacrtnom grupom (CDG), koja priprema izvještaje. Nakon tih razgovora, podnosilac prijedloga zakona je distribuirao članovima Vijeća nulti nacrt rezolucije. Grčka je potom, nakon konsultacija sa članovima Vijeća, stavila nacrt teksta pod zabranu glasanja sredinom oktobra. Nije bilo komentara na tekst niti pauza u šutnji od strane članova Vijeća. Nakon što je prošao proceduru šutnje, nacrt je u ponedjeljak (27. oktobra) stavljen pod zabranu glasanja, kako bi se o njemu glasalo sutra (danas). Grčki pristup ovogodišnjim pregovorima, koji je uključivao opsežne runde neformalnih konsultacija sa CDG-om i članovima Vijeća, očigledno je doprinio glatkom procesu pregovora”, pojašnjava se u tekstu.
Također, navodi se, obzirom na tešku dinamiku Vijeća u vezi s Bosnom i Hercegovinom, “čini se da je postignut široki konsenzus u korist direktnog obnavljanja mandata EUFOR ALTHEA”.
Čini se da su članovi Vijeća od 2021. godine usvojili praksu da se na drugoj polugodišnjoj debati o tom predmetu, u kontekstu rasprava o obnavljanju ovlaštenja snaga, neće održavati brifing. Slične odluke donesene su tokom pregovora o obnavljanju mandata EUFOR ALTHEA u prethodnim godinama, i to rezolucija 2658 od 2. novembra 2022., rezolucija 2706 od 2. novembra 2023. i najnovija rezolucija 2757, dodaje se.
Debata u jeku krhke političke situacije
Tekst također naglašava kako se debata održava u jeku krhke političke situacije u BiH. U najnovijem izvještaju visokog predstavnika za BiH (S/2025/671), koji je distribuiran članovima Vijeća 27. oktobra i koji obuhvata događaje od 16. aprila do 15. oktobra, a čiji sadržaj je ekskluzivno objavio N1, navodi se da su se “namjerni pokušaji opstrukcije državnih institucija” od strane RS nastavili tokom izvještajnog perioda.
Prema izvještaju, 21. maja, bivši predsjednik RS Milorad Dodik obratio se Narodnoj skupštini RS-a (NSRS) povodom 30. godišnjice Općeg okvirnog sporazuma za mir u BiH iz 1995. godine. Govor je navodno “odražavao politiku rukovodstva RS-a” – posebno vlade, koju predvodi Dodikov Savez nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) – koja je “imala za cilj osporavanje ustavnog poretka [BIH] i stvaranje uslova za potencijalnu secesiju [RS-a]”.
U augustu je Sud BiH objavio da je Vijeće Apelacionog odjeljenja odbacilo žalbe koje su podnijeli i Tužilaštvo BiH i odbrana, čime je potvrđena prvostepena presuda od 26. februara kojom je Dodik osuđen na godinu dana zatvora i šestogodišnju zabranu obavljanja funkcije predsjednika zbog svjesnog prkosa odlukama visokog predstavnika. Centralna izborna komisija (CIK) BiH potom je usvojila odluku kojom se priznaje prestanak Dodikovog mandata predsjednika RS-a od 12. juna, dana kada je Sud BiH potvrdio da je njegova presuda postala pravosnažna. Dodik je, međutim, odbio prihvatiti odluke CIK-a i Suda, tvrdeći da će nastaviti ispunjavati svoje dužnosti predsjednika RS-a.
Rast tenzija
Tenzije su se pojačale kasnije u augustu kada je Dodik obećao da će blokirati izbore u RS-u i sazvati niz referenduma – od kojih bi prvi bio glasanje o presudi Suda. Dok je Dodikov SNSD bio vladajuća koalicija u parlamentu, NSRS je, bez glasova opozicionih stranaka, potom usvojila niz zaključaka kojima se osporavaju zakonske nadležnosti CIK-a, zabranjujući vlastima RS-a saradnju s državnom institucijom u organizaciji prijevremenih izbora. Time je 22. augusta, između ostalog, usvojila Odluku o raspisivanju referenduma na nivou cijelog entiteta 25. oktobra kako bi se građani javnim glasanjem izjasnili da li prihvataju Dodikovu osudu i autoritet visokog predstavnika. Članovi parlamenta opozicije su navodno odbili da glasaju o toj mjeri, a Nebojša Vukanović, predsjednik Liste za pravdu i red, upozorio je Dodika i druge članove parlamenta da “hodaju po minskom polju” odlukom o održavanju referenduma. Nakon tog poteza, CIK je 28. augusta objavio da će se održati prijevremeni izbori za izbor Dodikovog nasljednika, zakazani za 23. novembar.
Nakon višemjesečnog sukoba s državnim pravosuđem, Dodik je zvanično priznao gubitak svog predsjedničkog mandata povlačenjem sa svih zvaničnih funkcija u RS-u 30. septembra, očigledno zbog domaćih i međunarodnih pritisaka. Prilikom povlačenja, Dodik je navodno registrovao svoju stranku za novembarske izbore i nominovao novog predsjedničkog kandidata, predlažući Sinišu Karana, sadašnjeg ministra naučno-tehnološkog razvoja i visokog obrazovanja RS-a, za svog nasljednika. Planirani referendum 25. oktobra nije se odvijao kako je prvobitno najavljeno, s obzirom na Dodikovo povlačenje s mjesta predsjednika RS-a. Ipak, čini se da će Dodik ostati angažovan u politici RS-a bez obzira na svoju odluku da se povuče, jer je navodno tvrdio da će “nastaviti obavljati svoje dužnosti u interesu naroda, predstavljajući SNSD i sve što smo uradili”.
Dana 18. oktobra, NSRS je imenovala Anu Tršić-Babić za privremenu predsjednicu do izbora 23. novembra. Četrdeset osam od 83 poslanika glasalo je za imenovanje Tršić-Babić vršiteljice dužnosti predsjednice, dok su četiri glasala protiv. CIK je također ovjerio pet političkih stranaka i dva nezavisna kandidata za učešće na izborima.
Kao odgovor na imenovanje Tršić-Babić, Dodik je navodno tvrdio da RS neće mijenjati svoju politiku bez obzira na odluku NSRS-a, naglašavajući da otcjepljenje ostaje njegov krajnji cilj za entitet. Srđan Mazalica, predsjednik SNSD-a, slično je izrazio lojalnost stranke Dodiku, navodeći da će on “uvijek biti naš predsjednik”.
Mogući ishodi sjednice Vijeća sigurnosti
Očekuje se da će članovi Vijeća na sutrašnjoj debati izraziti različita mišljenja o Schmidtovoj legitimnosti kao visokog predstavnika i o ulozi Ureda visokog predstavnika (OHR). Kina i Rusija će vjerovatno ponoviti svoju raniju zabrinutost zbog Schmidtovih postupaka i poziva na zatvaranje OHR-a. Ovi članovi će vjerovatno optužiti Schmidta za pogoršavanje tenzija, miješanje u unutrašnje stvari BiH i nanošenje štete stabilnosti zemlje. Duboke podjele u vezi s euroatlantskim integracijama BiH i mogućim pristupanjem EU i NATO-u – posebno između Rusije, s jedne strane, i članica Evropskog vijeća, s druge strane – vjerovatno će obojiti sutrašnju debatu.
Neki članovi Vijeća – uključujući evropske članove – mogli bi se osvrnuti na nedavna dešavanja u vezi s Dodikovom ostavkom na zvanične funkcije i odlukom CEC-a o održavanju prijevremenih izbora, pozivajući sve stranke da se u dobroj vjeri uključe u predstojeće izbore u skladu s ustavnim standardima BiH. Istovremeno, neki članovi bi također mogli izraziti zabrinutost zbog retorike i prijetnji vlasti RS-a o secesiji. U tom smislu, mogli bi pozvati vlasti da prestanu sa secesionističkim akcijama za koje vjeruju da bi mogle potkopati stabilnost BiH. Velika Britanija i nekoliko drugih evropskih zemalja uvele su nacionalne sankcije Dodiku zbog akcija koje potkopavaju Dejtonski mirovni sporazum. SAD su prethodno sankcionirale Dodika 2022. godine, za vrijeme administracije bivšeg predsjednika Joea Bidena. Međutim, administracija američkog predsjednika Donalda Trumpa odlučila je 29. oktobra ukinuti sankcije nametnute Dodiku i drugim zvaničnicima RS-a.
iZVOR: N1 BiH