Donji Vakuf – Novi udar na cijene prijeti BiH, ekonomisti upozoravaju: Nemamo ni plan ni zaštitu za građane

Profesori upozoravaju na rast cijena hrane i energenata, politički plijen od državnih preduzeća i rizike za stabilnost Centralne banke Bosne i Hercegovine. Dok se svjetska ekonomija preslaguje, Bosna i Hercegovina nespremno dočekuje nove udare na cijene hrane i energenata, dok joj istovremeno prijete niska produktivnost, političko upravljanje državnim preduzećima i rast troškova života. Ekonomisti upozoravaju da bi građani u narednih šest do 12 mjeseci mogli osjetiti novi snažan inflatorni udar, a kao ključne probleme izdvajaju izostanak strategije za energetsku i prehrambenu sigurnost, nedovoljne robne rezerve i opasnost od političkog zadiranja u nezavisnost Centralne banke BiH. Upravo su to bila neka od ključnih pitanja o kojima su u emisiji Plenum, Federalne televizije govorili profesori Aziz Šunje, Damir Bećirović, Muharem Karamujić i Adnan Rovčanin, ukazujući na slabosti domaće ekonomije i izostanak dugoročnog pristupa u suočavanju s globalnim ekonomskim promjenama. Profesor Ekonomskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu Aziz Šunje smatra da bez ozbiljnog unapređenja poslovnog ambijenta, podrške domaćim privrednicima i profesionalizacije upravljanja državnim preduzećima BiH ne može iskoristiti ni postojeće razvojne potencijale. – Nama treba što veći broj novih biznisa i što uspješnije poslovanje postojećih. Objektivno govoreći, nema dovoljno vjetra u leđa ni za poduzetnike ni za biznis. Država se tu ponaša maćehinski prema poslodavcima, jer mi još uvijek imamo taj mentalni sklop da su poslodavci nekako zlo. Međutim, poslodavci su ti koji stvaraju radna mjesta i ukupan prihod i morali bi imati veći poticaj – istakao je Šunje.Kao dva ključna sektora za ekonomsku sigurnost zemlje izdvojio je energetiku i proizvodnju hrane, upozoravajući da BiH ima pretpostavke za razvoj oba sektora, ali ne i odgovarajuće strategije. – Ako osiguramo dovoljno energije i ako imamo dovoljno hrane, mi smo osigurani. Imamo pretpostavke i za jedno i za drugo, međutim, ništa se ne radi – kazao je Šunje. Posebno je kritikovao način upravljanja državnim preduzećima, ocjenjujući da politička imenovanja i nekompetentan menadžment onemogućavaju njihovo efikasnije poslovanje. Smatra da je neophodno restrukturiranje ovih kompanija i njihovo vođenje prepustiti profesionalcima. – Dok god političke partije državna preduzeća tretiraju kao svoj plijen, s kojim mogu raditi šta žele, imat ćemo problem – upozorio je Šunje. Sličan stav o potrebi profesionalizacije upravljanja javnim kompanijama iznio je i profesor Muharem Karamujić, koji smatra da politički utjecaj na kadrovska rješenja mora biti ograničen, a rukovodioci birani prema znanju, iskustvu i rezultatima. Upozorio je i da BiH nije dovoljno pripremljena za novi rast cijena hrane i energenata, koji bi se mogao snažnije osjetiti u narednih šest do 12 mjeseci. Prema njegovoj ocjeni, rast cijena đubriva i energenata povećava troškove poljoprivredne proizvodnje, što se posljedično prelijeva na cijene hrane. Zbog toga smatra da država mora aktivnije raditi na osiguravanju robnih rezervi i dostupnosti osnovnih prehrambenih proizvoda po pristupačnijim cijenama. – Mi ćemo  imati veoma brzo udar na cijene hrane, žestok, zbog toga što je cijena đubriva značajno porasla i cijena energenata – rekao je Karamujić. Ukazao je i na razliku između zvanične stope inflacije i stvarnog udara na kućne budžete, posebno kod građana s nižim primanjima, kojima osnovni životni troškovi uzimaju sve veći dio prihoda. Profesor Adnan Rovčanin upozorio je, s druge strane, da ekonomski rast BiH ne može dugoročno počivati na uvozu i javnoj potrošnji, nego na povećanju produktivnosti i jačanju domaće proizvodnje. Posebno je ukazao na visok udio javne potrošnje u bruto domaćem proizvodu, koji se, prema njegovim navodima, približava polovini BDP-a. – Nama treba ekonomski rast, ali ne bilo kakav ekonomski rast. Ne treba nam ekonomski rast baziran na uvozu – poručio je Rovčanin. Govoreći o namjenskoj industriji, ocijenio je da ona može biti jedna od važnih poluga razvoja, ali da su za to potrebni tehnološko unapređenje, veća produktivnost i kvalitetnije upravljanje. Upozorio je da se uspješnost kompanija ne može mjeriti samo prihodima i stopama rasta, nego i dobiti koju ostvaruju te vrijednošću koja ostaje u domaćoj ekonomiji. Damir Bećirović, ekonomski analitičar upozorio je na dodatne rizike za ekonomsku stabilnost zemlje, posebno na mogućnost političkog pritiska na Centralnu banku BiH i posezanja za njenim rezervama. Ocijenio je da je očuvanje valutnog odbora i stabilnosti finansijskog sistema jedan od ključnih preduslova za zaštitu domaće ekonomije. Istovremeno, smatra da BiH mora promijeniti pristup ekonomskoj saradnji s Kinom, koja se dosad uglavnom svodila na uvoz proizvoda, te raditi na privlačenju investicija i razvoju vlastitih izvoznih potencijala. Poruke ekonomista svode se na nekoliko ključnih izazova – zaštitu životnog standarda građana, osiguravanje stabilnog snabdijevanja hranom i energijom, povećanje produktivnosti i depolitizaciju upravljanja državnim preduzećima. Bez jasnog plana i konkretnih mjera, upozoravaju, BiH ostaje izložena vanjskim ekonomskim šokovima, dok troškove slabosti domaćeg sistema u konačnici snose građani. Izvor: Faktor.ba Foto: FTV