Dok su jedni dovedeni na rub opstanka, drugi, čije su djelatnosti profitabilnije u ratnim uvjetima ili koji zarađuju na nestabilnim cijenama energenata, ostvaruju rekordne zarade. Dok se domaćinstva diljem svijeta bore s troškovima rata Sjedinjenih Američkih Država (SAD) i Izraela u Iranu, neke kompanije umjesto toga bilježe goleme profite.
Neizvjesnost izazvana sukobom te iranska blokada Hormuškog moreuza podižu troškove života i opterećuju budžete kompanija, porodica i vlada.
No dok su jedni dovedeni na rub opstanka, drugi, čije su djelatnosti profitabilnije u ratnim uvjetima ili koji zarađuju na nestabilnim cijenama energenata, ostvaruju rekordne zarade, piše BBC.
Najveći ekonomski učinak rata dosad je nagli porast cijena energenata. Kroz Hormuški moreuz prolazi otprilike petina svjetske nafte i plina, no te su pošiljke od kraja februara praktički zaustavljene.
Evropski naftni divovi
To je rezultiralo vrtoglavim promjenama cijena na energetskim tržištima, od čega su profitirale neke od najvećih svjetskih naftnih i plinskih kompanija.
Glavni dobitnici su evropski naftni divovi, koji zahvaljujući svojim trgovačkim podružnicama mogu zaraditi na naglim promjenama cijena.
Dobit BP-a u prva tri mjeseca ove godine više se nego udvostručila na 3.2 milijarde dolara, nakon, kako su naveli, “izvanrednih” rezultata svog trgovačkog odjela.
Shell je također nadmašio očekivanja analitičara s rastom dobiti u prvom tromjesečju na 6.92 milijarde dolara.
Drugi međunarodni div, TotalEnergies, zabilježio je skok dobiti za gotovo trećinu, na 5.4 milijarde dolara u prvom kvartalu 2026., potaknut nestabilnošću na tržištima nafte i energije.Američki divovi ExxonMobil i Chevron zabilježili su pad zarade u poređenju sa istim razdobljem lani zbog poremećaja u opskrbi s Bliskog istoka, no obje su kompanije nadmašile prognoze analitičara i očekuju dalji rast dobiti s obzirom na to da je cijena nafte i dalje znatno viša nego prije izbijanja rata.
Neke od najvećih banaka također bilježe rast dobiti tokom rata u Iranu.
Trgovačka podružnica banke JP Morgan ostvarila je rekordnih 11.6 milijardi dolara prihoda u prva tri mjeseca 2026. godine, što je banci donijelo drugu najveću tromjesečnu dobit u historiji.
I ostale banke iz grupe “Velike šestorke”, koja uz JP Morgan uključuje Bank of America, Morgan Stanley, Citigroup, Goldman Sachs i Wells Fargo, zabilježile su značajan rast dobiti u prvom tromjesečju.
Ukupno su te banke prijavile 47.7 milijardi dolara dobiti za prva tri mjeseca 2026.
– Veliki obim trgovanja išao je na ruku investicijskim bankama, posebno Morgan Stanleyju i Goldman Sachsu – rekla je Susannah Streeter, glavna strateginja za ulaganja u Wealth Clubu.
Najveće banke s Wall Streeta profitirale su od naglog porasta potražnje za trgovanjem, jer ulagači žure riješiti se rizičnijih dionica i obveznica te uložiti novac u imovinu koja se smatra sigurnijom.
Obim trgovanja također je porastao jer ulagači nastoje iskoristiti nestabilnost na finansijskim tržištima.
Streeter je dodala:
– Nestabilnost koju je rat pokrenuo dovela je do naglog porasta trgovine jer su neki ulagači prodavali dionice u strahu od eskalacije, dok su drugi iskoristili pad cijena za kupovinu, što je pomoglo potaknuti oporavak.Jedan od najočitijih dobitnika u svakom sukobu je odbrambeni sektor, smatra Emily Sawicz, viša analitičarka u kompaniji RSM UK.
– Sukob je razotkrio slabosti u protivzračnoj odbrani, što je ubrzalo ulaganja u protivraketnu odbranu, sisteme protiv dronova i vojnu opremu diljem Evrope i SAD-a – rekla je za BBC.
Obnavljanje zaliha oružja
Osim što naglašava važnost odbrambenih kompanija, rat stvara potrebu da vlade obnavljaju zalihe oružja, čime se povećava potražnja.
BAE Systems, koji između ostalog proizvodi komponente za borbene avione F35, objavio je u četvrtak da ove godine očekuje snažan rast prodaje i dobiti.
Kao razlog su naveli rastuće “sigurnosne prijetnje” diljem svijeta koje potiču vlade na veću potrošnju za odbranu, što je za kompaniju stvorilo “povoljno okruženje”.
Lockheed Martin, Boeing i Northrop Grumman, tri najveća svjetska odbrambena dobavljača, na kraju prvog tromjesečja 2026. izvijestili su o rekordnim knjigama narudžbi.Ipak, dionice odbrambenih kompanija, koje su posljednjih godina naglo rasle, pale su od sredine marta zbog straha da je sektor precijenjen.
Sukob je također naglasio potrebu za diverzifikacijom i smanjenjem ovisnosti o fosilnim gorivima, navela je Streeter.
To je “drastično povećalo interes za sektor obnovljivih izvora energije” čak i u SAD-u, kazala je, gdje je Trumpova administracija popularizirala slogan “buši, dušo, buši” potičući veću upotrebu fosilnih goriva.
Streeter je kazala kako se zbog rata ulaganja u obnovljive izvore energije sve više smatraju važnim za stabilnost i otpornost na šokove.
Jedna od kompanija koja je od toga profitirala je NextEra Energy sa sjedištem na Floridi, čije su dionice ove godine skočile za 17 posto jer se ulagači sve više priklanjaju njenoj misiji.
Danski divovi u proizvodnji energije iz vjetra, Vestas i Orsted, također su izvijestili o naglom porastu dobiti, što pokazuje da posljedice rata u Iranu idu na ruku i kompanijama za obnovljive izvore energije.
U Ujedinjenom Kraljevstvu, kompanija Octopus Energy nedavno je za BBC izjavila da je rat izazvao “veliki poticaj” u prodaji solarnih panela i toplinskih pumpi, pri čemu je prodaja solarnih panela od kraja februara porasla za 50 posto.
Nagli porast cijena benzina također je povećao potražnju za električnim vozilima, a tu priliku posebno koriste kineski proizvođači.
Izvor: Faktor.ba